EU otežava trgovinu polovnjacima
Kupi nov automobil, jer polovnog više neće biti!
Evropska unija ima novu uredbu koja bi do 2035. godine trebalo maksimalno da oteža trgovinu polovnim automobilima. Kao najveći motiv za donošenje ovog zakona navodi se potreba za smanjenjem broja starih vozila na putevima, a rezultat će u kombinaciji sa konstantnim rastom cijena automobila i njihovog održavanja vjerovatno biti sve teža dostupnost polovnjaka…
Evropska unija na pragu je donošenje nove uredbe o vozilima na kraju životnog vijeka (ELV), koja će značajno promijeniti pravila kupovine i prodaje polovnih automobila na njenom tlu. Naime, nakon višegodišnjih priprema, Brisel kreće u primjenu propisa čiji je zvanični cilj stvaranje održivijeg automobilskog tržišta, povećanje reciklaže materijala i smanjenje izvoza starih vozila izvan granica EU.
Prema planovima evropskih institucija, vlasnici polovnih automobila ubuduće će morati dokazati da njihovo vozilo nije otpad, već tehnički ispravno prevozno sredstvo. Bez odgovarajuće potvrde polovno vozilo neće moći biti prodato niti kupljeno, a biće onemogućeni i postupci odjave i registracije vozila. Kao dokaz ispravnosti predviđeni su važeći tehnički pregled ili potvrda ovlašćenih stručnjaka. Evropska komisija smatra da će ovakva pravila doprinijeti većoj iskorištenosti vrijednih sirovina iz starih automobila, uključujući plemenite metale i druge materijale koji se mogu reciklirati.
Procjene iz Brisela govore da bi nova uredba do 2035. godine mogla donijeti oko 1,8 milijardi eura neto prihoda i otvoriti približno 22.000 novih radnih mjesta. Ipak, kritičari upozoravaju da je riječ o još jednom ograničenju tržišta polovnih vozila, koje će dodatno zakomplikovati život građanima. Oni smatraju da će nova administrativna procedura otežati promet automobila sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i tako indirektno podstaći prelazak na električna vozila ili korištenje javnog prevoza. U prvoj fazi uredba će se odnositi na putnička vozila mase do 3,5 tone, koja se prodaju preko auto-placeva ili internet oglasa.
Privatna prodaja između fizičkih lica, poput prodaje prijatelju ili poznaniku, za sada neće zahtijevati dodatnu dokumentaciju. Međutim, planirano je da se propis postepeno proširi i na kamione, autobuse i motocikle, uz mogućnost dodatnog pooštravanja pravila u budućnosti. Brisel ističe i bezbjednosni aspekt uredbe navodeći da će ograničavanje izvoza starih automobila u zemlje u razvoju doprinijeti sigurnijem saobraćaju izvan Evropske unije. Međutim, protivnici ove mjere smatraju da bi posljedice mogle biti suprotne očekivanjima.
Prema njihovom mišljenju, stanovnici siromašnijih država, posebno u Africi, bez pristupa relativno novijim polovnim vozilima po pristupačnim cijenama nastaviće koristiti još starije automobile i održavati ih improvizovanim popravkama, što ne mora dovesti ni do veće bezbjednosti ni do boljeg stanja životne sredine. Takođe se upozorava da bi evropski vlasnici polovnih vozila mogli pretrpjeti finansijske gubitke ukoliko budu ograničeni u prodaji svojih automobila, tačnije ako budu morali plaćati dodatnu dokumentaciju.
Manja vrijednost polovnjaka mogla bi dodatno otežati kupovinu novih vozila, uključujući i električne automobile, koji su za veliki broj građana i dalje preskupi. Kritičari stoga procjenjuju da bi posljedice novih pravila mogli osjetiti i proizvođači automobila kroz pad prodaje, naročito u vrijeme kada se automobilska industrija već suočava sa brojnim regulatornim ograničenjima koja su često nepraktična, te sa planiranim ukidanjem motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
Nova uredba tako predstavlja još jedan korak Evropske unije ka transformaciji automobilskog sektora, ali ostaje otvoreno pitanje da li će očekivani ekološki i ekonomski rezultati zaista nadmašiti dodatne troškove i administrativne prepreke koje će (kao mnogo puta do sada) najviše pogoditi obične ljude, za čije su „dobro” do sada doneseni mnogi zakonski akti, koji su u praksi mnogo puta do sada, nažalost, davali suprotne rezultate. Ono što je izvjesno jeste da će sprovođenje jedne ovakve „ekološke” direktive, zajedno sa mnoštvom ostalih ograničenja i nameta, dodatno poskupiti ionako skupe polovne automobile, koji su već decenijama silom prilika temelj mobilnosti u našoj zemlji.
UVOZ MOTORNIH VOZILA U BIH
Uprava za indirektno oporezivanje BiH sprovodi carinski postupak uvoza svih roba, pa tako i putničkih motornih vozila. Da bi vozilo moglo biti uvezeno, mora zadovoljiti minimalne tehničke uslove homologacije. Homologaciju, odnosno provjeru tehničkih karakteristika vozila, obavljaju ovlašćeni tehnički servisi u BiH. Po ulasku vozila u BiH ono se prijavljuje na graničnom prelazu, nakon čega se izdaje provozna carinska prijava na rok do šest dana. U tom periodu vlasnik je dužan da obavi homologaciju i pribavi uvjerenje da vozilo ispunjava propisane tehničke uslove.
S uvjerenjem o homologaciji i ostalom dokumentacijom postupak uvoza završava se u nadležnoj carinskoj ispostavi, gdje se plaćaju uvozne dažbine, nakon čega se vozilo može registrovati. Standardna carinska stopa za putnička vozila iznosi 15%, a PDV 17%. Za polovna vozila porijeklom iz EU carina je ukinuta od 2013. godine, pa se plaća samo PDV od 17% na utvrđenu carinsku vrijednost vozila. Da bi se ostvarilo oslobađanje od carine, potrebno je dokazati porijeklo vozila iz EU putem izjave na fakturi ili obrasca EUR.1. Bez tog dokaza carina se obračunava, što je danas najčešći slučaj jer evropske zemlje više ne žele izdavati obrazac EUR.1. PDV se plaća u svim slučajevima. Za nova vozila porijeklom iz EU carina je ukinuta od 1. januara 2009. godine, te se prilikom uvoza plaća samo PDV od 17%.